Istorija uklesana na svaki kamen Blagaja

Za putovanja na pojedina mjesta na našoj planeti zaista vrijedi izdvojiti i vrijeme i novac, jer je utisak koji će ostaviti na vas neprocjenjiv. Među njima je svakako i jedan od bisera Hercegovine, grad Blagaj.

To je mali grad, smješten na rijeci Buni nedaleko od Mostara. Srednjovjekovni gradić Humske države iz koje je polovinom XV vijeka nastala današnja Hercegovina, a sagrađen je na najistaknutijem mjestu visokog i teško pristupačnog kraškog brda, na 310 metara nadmorske visine i iznad vrela rijeke Bune od kojeg je udaljen 266 metara.

Sa ruševina starog grada ili Kule Herceg Stjepana, koja je izgrađena iznad izvora rijeke Bune, pruža se prekrasan pogled na dolinu Neretve, slika zarad koje sigurno vrijedi popeti se na vrh ovih ruševina. Postoji i legenda koja kaže da je u njemu herceg Stjepan (posljednji vladar Hercegovine, prije otomanske vlasti)  navodno zakopao svoje blago, pa  je tako i grad dobio ime po blagu herceg Stjepana – Blagaj.

U okolini se nalaze Kuća Velagića (primjer otomanske stambene arhitekture iz XVII vijeka), Džamija Sultana Sulejmana (izgrađena oko 1520. godine), Karađozbegov most, izgrađen na rijeci Buni, koji potiče iz 1570. godine i Hamam sagrađen na prelazu iz XVI u XVII vijek.

Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 01. novembra 1423. godine izdat “u našem gradu Blagaju”. U 15. vijeku spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465., a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su sanirali dva puta – 1699. godine kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine, iako je stratešku ulogu odavno preuzeo Mostar. Ulaz u utvrđeni grad bio je zaštićen pretpredvorjem koje se danas teško nazire, predvorjem i kapi-kulom kao posljednjom preprekom pri ulasku napadača u grad.

Zbog blizine Jadranskog mora i male nadmorske visine, klima je mediteranska. U miru ovog gradića, rashlađeni svježinom prelijepe rijeke Bune, shvatićete zbog čega je Blagaj bio centar zanimanja osmanskih vezira i kadija, austrougarskih oficira i mnogih putnika namjernika željnih topline sunca i izvorske svježine. Blagaj ima izuzetno veliki broj sunčanih dana, skoro 200 dana godišnje, pa tako i ne čudi činjenica da oko 170 vrsta ptica nalazi utočište na ovim prostorima. Izvor rijeke Bune spada među najjače u Evropi, pa je idealna za uzgoj svjetski poznate pastrmke. Od voća najviše uspijevaju mediteranske kulture: grožđe, smokve, kivi, šipci..

Uz samo vrelo nalazi se čuvena sufijska tekija, a iznad vrela, sa zapadne strane visoke klisure, je istorijsko nalazište Zelena pećina, koje u suštini nije prava pećina, već okapina kojoj je pristup vrlo težak. Pećina je otkrivena 1955. godine .

Blagaj je svakako mjesto u koje se dolazi zbog njegove ljepote, očaravajuće prirode i istorije koja je uklesana na svakom kamenu ovog grada. Blagaj je danas turistički centar Hercegovine, a tome doprinosi činjenica da u njemu postoji čak 11 spomenika od nacionalne vrijednosti.

pustolovi.com – N.M.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *