Grad koji se usudio da se suprotstavi velikom Rimu

Ako pitate prosječnog Italijana za Norbu, vjerovatno će vam reći da nikada nije čuo za taj nekada živahan latinski grad, smješten pedesetak kilometara južno od Rima.

Smješten na rubu litice planinskog lanca Lepini, u regiji Lacio, Norba, odnosno njene ruševine, jedan je od najbolje očuvanih primjera gradskog planiranja u poslednjih nekoliko stotina godina.

Njegov položaj je gotovo neprobojan, okružen zidom izgrađenim od krečnjačkih stena, sa samo jednim načinom ulaska i izlaska iz grada. Mjesto nadgleda nekadašnju močvaru inficiranu malarijom, čije je isušivanje naredio Musolini 1930-ih.

Položaj grada bio je savršen za nadgledanje zaliva, uočavanje gusarskih brodova i neprijateljskih snaga, uključujući i one iz obližnjeg Rima. Nekoliko stražarskih kula koje i danas postoje, vjerno podsjećaju na slavnu prošlost grada.

Foto: Thinkstock
 
Foto: Thinkstock

Prema mitu, džinovski ljudi poznatiji kao Kiklopi, podizali su ogromne stene kojima su izgradili zid koji okružuje 38 hektara širok poligon na kojem se smjestio grad. Ovi blokovi od tamnosivog krečnjaka izdržali su test vremena, preživjeli brojne pljačke, zemljotrese i poplave. U periodu kada je močvarom vladala malarija, mnogi stanovnici ovog područja su zaklon potražili unutar antičkih zidina Norbe.

U ruševine može da se uđe kroz glavni ulaz Porta Mađore, gdje vam se grad pruža kao na dlanu. Gomile kamenja koji predstavljaju osnove nekadašnjih domova, prodavnica i ostatke 13 metara visokog tornja danas su obrasle u zelenilo, a od poznatih termi ostale su samo duboke jame bez vode.

Prije nekoliko hiljada godina, nakon što je pobjegao iz Troje u plamenu, junak Eneja zaustavio se na obližnjoj obali, a njegovi i potomci njegovih sljedbenika učestvovali su u izgradnji grada. Do 5. vijeka prije nove ere ovo područje je nastanila latinska kolonija čiji su stanovnici profitirali od strateškog položaja grada.

Foto: Thinkstock
 
Foto: Thinkstock

Stanovnici latinske kolonije Norbe odbili su da se poklone velikom Rimskom Carstvu. Udruživši snage sa još tridesetak lokalnih plemena, formirali su Latinski savez, konfederaciju koja im je garantovala zaštitu u regionu. Ova grupa sukobila se s Rimom početkom 5. vijeka prije nove ere, u jednoj od mnogih bitaka između zaraćenih strana.

Nekoliko vijekova kasnije, stanovnici Norbe našli su se na gubitničkoj strani prvog građanskog rata u Rimu. Mjesecima su se borili protiv nemilosrdnog rimskog generala Sula koji je tražio da se Rim iz republike vrati na diktaturu. Kada je postalo jasno da je nada izgubljena, stanovnici Norbe odlučili su da će radije umrijeti nego pasti u ruke neprijatelja. Zapalili su svoje kuće i odlučili da počine samoubistvo tako što će biti živi spaljeni. U potrazi za skrivenim zlatom i dragim kamenjem, Rimljani su ostali razočarani, ne nalazeći ništa osim pepela.

Danas samo stablo hrasta čuva od pada u provaliju. Umjesto važnog istorijskog lokaliteta, Norba je postala popularno mjesto gdje avanturisti dolaze sa opremom za paraglajding kako bi skočili s ruševina hrama i klizili iznad Tirenskog mora. Nekada smrtonosna močvara, ispod litice na kojoj se nalazio grad, postala je plodna plantaža kivija s koje dolaze neki od najsočnijih primjeraka ovog voća.

Izvor: punkufer.hr

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *